Kako se razvija dečje učenje i razmišljanje

Deca rastu i menjaju se na razne načine tokom osnovne škole. Tri osnovna aspekta njihovog razvoja su: socijalni, emocionalni i kognitivni (učenje, razmišljanje).

Kako deca uče?

Iako se svi rađamo sa nekim naslednim tendencijama, deci je neophodno podsticajno okruženje da bi  dosegli svoj pun potencijal u učenju. Odrasli igraju ključnu ulogu u provođenju stimulacije i podršci dečjem učenju. Roditelji i vaspitači mogu ispuniti njihov razvoj kroz razumevanje važnosti iskustva u svetu koji se nalazi oko njih i snabdeti to iskustvo tako da razvijaju radoznalost i interesovanja. Šansa za decu da budu aktivnije uključena u učenje iz iskustva je posebno važna za njihov razvoj. Kada dete iskusi novi događaj, ono pokušava razumeti novo iskustvo stavljajući ga u svoj već postojeći, poznat sistem ideja. Ako, međutim, novo iskustvo ne može da se objasni onim što već zna, to ga podstiče da se uzdigne do novih ideja ili puteva razumevanja. Dodavanjem novih ili adaptacijom starih ideja i udruživanjem novih i starih ideja zajedno, deca polako grade znanje. Continue reading “Kako se razvija dečje učenje i razmišljanje”

Postoje li zaista lenja deca?

Da li vaše dete sedi na kauču ili za kompjuterom dok druga deca po ceo dan jure loptu napolju?  Pokazuje li dovoljan interes da čita i uči?

Postoji li rešenje za lenjost dece? 

Kada se pomenu lenji ljudi padaju nam na pamet, uglavnom, neke situacije slične  gore navedenim. Fizička ili intelektualno nezadovoljavajuća aktivnost. Continue reading “Postoje li zaista lenja deca?”

Želite biti kreativniji ? Koristite SCAMPER !

Jednostavan način da generišete mnoštvo ideja je da primenite listu  principa kreativnog razmišljanja koju je predložio Alex Osborn. Program se zove SCAMPER.

SCAMPER je baziran na ideji da je sve što je novo dodatak ili izmena nečeg što već postoji. Možete uzeti temu i promeniti je u nešto drugo, novo. Možete uzeti bilo šta što postoji i sa malo kreativnog razmišljanja pretvoriti ga u novu ideju. Continue reading “Želite biti kreativniji ? Koristite SCAMPER !”

Organizacija vremena

Kako organizovati dnevne aktivnosti?

Mnogi roditelji i nastavnici se žale na organizacione sposobnosti dece  i mnoga deca priznaju da im organizacione sposobnosti stvaraju pobleme u školi. Iako je neorganizacija  identifikovana kao krivac, roditeljima, nastavnicima i deci nije uvek najjasnije gde greše. Pregledanjem elemenata organizacionih sposobnosti biće lakše da se identifikuju i isprave greške. Dole je prikazano devet glavnih elemenata organizacionih sposobnosti i sugestije kako da deca dođu do poboljšanja u tom pogledu. Continue reading “Organizacija vremena”

21 način da ,,ubijete“ kreativnost

Preporuke koje vam garantuju da nikada nećete doći do dobre ideje

♦Uvek mislite na način na koji ste oduvek mislili! Kada se suočite s  problemom fiksirajte  se na ono kako su vas učili da to treba rešavati, zatim analitički izaberite najviše obećavan logičan pristup i primenite ga, odbacujući sve druge mogućnosti.

Budite fokusirani! Ključ logičkog, linearnog mišljenja, je znanje šta isključiti iz svog mentalnog prostora. Dakle, izbacite sve što se razlikuje, u vezi je ili u nekom drugom domenu, van vašeg predmeta.

♦Uvek radite ono što ste oduvek radili! Ako uvek radite ono što ste oduvek radili onda ćete uvek imati ono što ste oduvek imali. To će umanjiti mogućnost iznenađenja i greške. Ostanite u okviru zone udobnosti i ne gubite vreme i energiju istražujući šta ljudi iz međusobno nepovezanih oblasti rade. Continue reading “21 način da ,,ubijete“ kreativnost”

Zašto moramo da vežbamo nešto što smo već naučili?

To je poznato pitanje dok dete sedi za klavirom ili ispred tablice množenja ili dok trenira tenis. Nauka ima ubedljiv odgovor na ovo koji glasi – mi ne samo da treba da naučimo dobro da obavljamo zadatak nego treba i da ga dovedemo do rutine. Decenije istraživanja pokazale su da superiorni  kvaliteti zahtevaju vežbanje izvan granice samo ovladavanja. Perfektno izvođenje, recimo, neke klavirske kompozicije ili teniskog servisa ne znači kraj vežbanja.

Kada god učimo novi pokret naš nervni sistem  formira ,,šemu” prevladavajući otpor. Vremenom ova šema postaje prefinjenija-smanjuju se nepotrebni pokreti i eliminiše suvišno gubljenje energije. Continue reading “Zašto moramo da vežbamo nešto što smo već naučili?”